Prva niška gimnazija "Stevan Sremac"Prva niška gimnazija "Stevan Sremac" poznatija samo kao gimnazija "Stevan Sremac" ili u niškom žargonu "Sremac", je srednja škola u Nišu, Republika Srbija. Gimnazija nudi upis u tri smera, a to su: Društveno-jezički, Prirodno-matematički i Filološki smer. Osnovana je 1878. godine, ukazom kneza Milana Obrenovića i Ministarstva prosvete i crkvenih dela i tako spada u najstarije škole u Srbiji. "Sremac" se smatra jednom od najprestižnijih škola u Nišu i zbog toga njegovi učenici smatraju za decu imućnijih roditelja i popularno se u žargonu nazivaju "Sremčići i Sremčice". Gimnazija deli zgradu sa gimnazijom "Bora Stanković", koja nosi ime po poznatom srpskom piscu i učeniku Prve niške gimnazije.
IstorijaU jesen 1878. godine, 27. septembra, nepunu godinu od oslobodjenja Niša od Turaka, Vlada Kneževine Srbije na osnovu ukaza kneza Milana Obrenovića, osniva veliku Gimnaziju u Nišu. Sprovodeći odluku kneza Milana, Ministarstvo prosvete i crkvenih dela u Nišu šalje prve nastavnike. Najpre, Svetozara Atanackovića a zatim Dimitrija Aleksijevića i Milana Jevtića. Uz svesrdnu pomoć gradjana i roditelja, ovi nastavnici,široka srca i velikog entuzijazma, organizuju upis djaka i 20. novembra 1878. godine, formiraju dva odeljenja prvog razreda sa ukupno 48 učenika.
U toku prve školske 1878/79. godine, nastava se odvijala u otežanim uslovima: siromaštvu i oskudici, ruiniranoj školskoj zgradi (privatna kuća), bez nastavnih sredstava, bez klupa i bez dovoljno stolica. Roditelji i ostale Nišlije, dobrovoljnim novčanim prilozima i potrebnim inventarom pomažu da se ove nedaće prevazidju i Gimnaziji omoguće povoljniji uslovi za rad. Stevan Sremac Kao profesor srpske i opšte istorije, geografije i pre svega književnosti, Stevan Sremac je u Prvoj niškoj gimnaziji, odnosno Gimnaziji kralja Milana I, kako je ubrzo dobila naziv, radio 11 godina. Veliki entuzijasta, poštovan od roditelja, učenika i svojih kolega, Sremac je za sobom ostavio neizbrisiv trag kao profesor, gradjanin Niša i književnik. Po njemu je škola kasnije dobila svoje današnje ime. Učenici Niške gimnazije i njihovi profesori, bili su glavni inicijatori, organizatori i nosioci kulturnog i prosvetnog preobrazaja grada. Njihovom zaslugom u Nišu se krajem 1879. godine, osniva prva čitaonica za gradjane. Broj članova-čitalaca u početku bio je mali, medjutim iz godine u godinu, interesovanje je sve veće. Pored brojnih domaćih časopisa oni su imali i mogucnost da čitaju i inostrane: ruske, francuske, turske, nemačke. Prvi delovodja gradske čitaonice bio je profesor Stevan Sremac. Novembra 1882. godine, učenici Gimnazije uz pomoć svojih profesora osnivaju Literarnu družinu Unapredjenje. Pre toga, u toku 1881. godine, učenici Gimnazije sa učenicima Učiteljske škole, saradjuju preko zajedničke Literarne družine - Uzdanica. Aprila 1888. godine, od Literarne biblioteke nastaje djačka literarna družina "Njegoš", čiji je rad odobrio profesorski Savet škole. Jedan od članova Upravnog odbora i osnivača Literarne družine Njegoš, bio je i Stanislav Binički, koji se po završetku Gimnazije i Muzičke akademije svrstao u naše poznate kompozitore. Marš na Drinu je jedno od njegovih dela. Naši poznati pisci Ljubomir Simić, Vladislav Petković-Dis i Borisav Stanković, kao učenici Niške gimnazije, svoje prve literarne radove objavljuju u Njegošu. Osnivanje pozorišta Po oslobodjenju od Turaka Niš se veoma brzo razvijao. U grad pristižučinovnici, lekari, profesori, sudije. Nastavnici Niške gimnazije neumorni u svom radu pokreću inicijativu za osnivanjem pozorišta.Stevan Sremac, Stevan Nikšić-Lala, Henrih Liler, Spira Kalnik, profesori, zajedno sa Miloradom Petrovićem, učiteljem iz Sićeva i Mihajlom Dimićem, glumcem, osnivaju, početkom 1887. godine, pozorište pod nazivom Sindjelić. Osnivanje gradske biblioteke Početkom 1894. godine, profesori Gimnazije pokreću osnivanje gradske biblioteke. Njihovim naporima priključuje se i episkop niški Jeronim Jovanović, koji je svojim testamentom, od 13. maja 1894. godine, zavestao, tada još neosnovanoj biblioteci, svoju kuću i svoju biblioteku od 378 knjiga i preko 600 svezaka. Gimnazija danasGimnazija danas broji oko 720 učenika [potrebno dopuniti]. I pored slavne istorije, ona danas više ne uživa ugled kao ranije. Loša infrastruktura, nedostatak nastavnog materijala i loše finansijsko stanje u prosveti, doveli su do toga da školi padne popularnost. Ipak, kvalitetno nastavno osoblje i uprava lagano vraćaju pkoli staru slavu. Škola je 2005. godine uvela Filološki smer i tako dobila jedno specijalno odeljenje po svakoj godini, koja ostvaruju veliki uspeh u raznim kategorijama. U školi se razvijaju i razne sekcije i vannastavne aktivnosti, koje školi vraćaju stari ugled.
UčeniciKroz školovanje u gimnaziji su prošli mnogi slavni pisci, pesnici i umetnici. Branko Miljković, Bora Stanković, Ljubomir Simić, Vladislav Petković-Dis i mnogi drugi, školovali su se u Prvoj niškoj gimnaziji. Danas učenici gimnazije, smatraju se decom imućnih roditelja. Popularno su u društvu nazvani "Sremci i sremčice". U prilog ovoj priči ide i činjenica da, u toku dnevne smene gimnazije, moguće je primetiti veliki broj automobila i motora koji pripadaju učenicima škole, što nije slučaj sa drugim srednjim školama u Nišu. U "Sremcu" je takođe popularan trend nošenja Nike odeće i obuće, po čemu se takođe prepoznaju učenici gimnazije. I pored ovih činjenica, gimnazija i dan danas školuje odlične učenike, koji su nakon školovanja upisali jake fakultete ili se već zaposlili na fakultetima ili drugim jakim institucijama. Odeljenje IV/1 generacije 1991. jedno je od najpoznatijih odeljenja u Nišu i mnoga njihova dostignuća zaradila su zapažena mesta u medijima.
SlikeIzvor |
InfoGrad: Niš; Opština: Medijana; Adresa:
Vožda Karađorđa broj 27; Osnovana: 1878.; Broj učenika: Oko 720; Popularni nazivi: gimnazija "Stevan Sremac", "Sremac"; Smerovi: Društveno jezički, Prirodno matematički, Filološki;
|